Hrvatska
0

Slom vladinog projekta: Nitko ne želi pripravnike. Vlada je u 2018. isplanirala financirati 9167 pripravništva, a dosad ih odobreno samo 47

Na fotografiji Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava Nakon što su udruge mladih i sindikati cijele prošle godine glasno prosvjedovali i tražili da se hitno ukine stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) jer je ta mjera potpuno istisnula zapošljavanje mladih, od njih učinila besplatnu radnu snagu poslodavcima jer minimalac, za koji rade, u […]

Slom vladinog projekta: Nitko ne želi pripravnike. Vlada je u 2018. isplanirala financirati 9167 pripravništva, a dosad ih odobreno samo 47

Na fotografiji Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

Nakon što su udruge mladih i sindikati cijele prošle godine glasno prosvjedovali i tražili da se hitno ukine stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) jer je ta mjera potpuno istisnula zapošljavanje mladih, od njih učinila besplatnu radnu snagu poslodavcima jer minimalac, za koji rade, u potpunosti pokriva država, a starijima od 30 nije pružila ni tu šansu jer je mjera namijenjena mlađima od 29, resorni ministar Marko Pavić obećao je da će od ove godine početi dramatično smanjivati mjeru SOR-a te će uvesti mjere sufinanciranog pripravništva i mjere za starije od 30 godina, piše Jutarnji list.

Nove mjere doista su stupile na snagu početkom ove godine, a prema planu koji je u prosincu prošle godine prihvatila Vlada, tijekom 2018. mjerom pripravništva trebalo bi obuhvatiti 9196 osoba, mjerom SOR-a upola manje – njih 4200, a mjerom namijenjenom starijima od 30 godina s manje od 12 mjeseci staža trebalo bi obuhvatiti 501 osobu.

Međutim, nakon prva tri mjeseca slika je, prema mišljenju mladih i sindikata, porazna i potpuno suprotna planu: do 31. ožujka 2018., prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u mjeru SOR-a uključeno je 1469 novih polaznika – što je 43 posto više novih korisnika nego u istom periodu prošle godine – dok je u mjeru pripravništva uključeno samo 47 osoba. Najporaznija je pak situacija s mjerom za osobe starije od 30 godina s manje od 12 mjeseci staža: takvih je u mjeru uključeno – šest.

Pritisak javnosti
– Mjera pripravništva donesena je pod pritiskom javnosti, a sada svjedočimo koliko je teško ispraviti štetu koja se dugo stvarala – kaže Nikola Buković, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske, koja je, zajedno sa SSSH, prošlog rujna organizirala i prosvjed tražeći ukidanje SOR-a.

– Ovakvim razvojem događaja sasvim sigurno nismo zadovoljni. Raspravljali smo o tome na posljednjoj sjednici radne skupine za praćenje provedbe mjera te su se kao razlozi tako slabe pokrivenosti mjerom naveli inercija službi, koje i dalje lakše odobravaju SOR nego pripravništvo kao novu i nerazrađenu mjeru, te nama neshvatljiva sporost Vlade, zbog koje javni sektor niti ne može koristiti pripravnike jer Vlada pripravništvo temeljeno na ovoj mjeri još nije izuzela iz opće odluke o zabrani zapošljavanja – kaže Ana Miličević Pezelj iz SSSH, koji se od početka protivio SOR-u i upozoravao da će poremećaji na tržištu rada biti ozbiljni: od potpune degradacije mlade radne snage do neizbježnog snižavanja cijene rada.

Dugoročna šteta
Što se tiče privatnog sektora, nastavlja, potpuno je jasno da on nije zainteresiran za pripravnike i da su mu puno draži SOR-ovci. Naime, uzme li privatnik mladu osobu preko SOR-a, država mu podmiruje 100 posto troškova naknade i doprinosa za tu osobu i tako na barem godinu dana dobiva potpuno besplatnog radnika.

Ta je mlada osoba, pak, bez obzira na razinu obrazovanja i struku, prisiljena godinu dana raditi za minimalac. Kad je pripravništvo u pitanju, država poslodavcu u privatnom sektoru pokriva samo 50 posto troškova, a osoba na pripravništvu mora imati 70 do 85 posto plaće pripadajućeg radnog mjesta.

– Ono čemu se nadamo jest da će se, kada se istopi novac namijenjen SOR-u, poslodavci ipak okrenuti pripravništvu – kaže Miličević Pezelj. Prema usvojenom planom, za SOR je, naime, za iduće tri godine osigurano oko 486 milijuna kuna, a za pripravništvo 1,2 milijarde.

U javnom sektoru država pokriva 100 posto troškova pripravničke bruto plaće. Iako su mnogi u javnom sektoru podnijeli zahtjev za pripravnicima, ni jednom, kako saznajemo, zahtjev nije odobren jer nije jasno smiju li uzimati pripravnike dok je na snazi zabrana zapošljavanja.

SOR je, uz to, i vrlo skupa mjera koje se velik dio financira iz europskih fondova te je, kao takva, idealna za prikazivanje kako se iz fondova povlači jako puno novca s jedne strane te kako Hrvatska ulaže ozbiljan novac u zapošljavanje mladih s druge. No, posljedice su pogubne, a mladi ljudi se ne zapošljavaju. SOR nije radni odnos, kaže Buković.

Prema smjernicama koje je prihvatila Vlada, svake sljedeće godine broj osoba obuhvaćenih mjerom SOR-a trebao bi se smanjivati, a broj pripravnika povećavati: u 2020. SOR bi trebao obuhvatiti 750 novih korisnika, a pripravništvo njih 11.003. SOR bi se, sukladno tome, trebao polako ukidati. No, sudeći prema početnom tempu, teško da će do toga doći.

U javnom sektoru nije odobren nijedan zahtjev za pripravništvom
Koji su razlozi doveli do uključivanja samo 47 osoba u pripravništvo, u HZZ-u i Ministarstvu rada nisu nam rastumačili: na to su pitanje odgovorili da je “početkom ove godine poslodavcima na raspolaganju mjera pripravništva te ih potičemo i osnažujemo da je koriste”. No, otkrili su da je pripravnike tražilo 167 poslodavaca, a zahtjevi su odobreni za njih četvrtinu – u javnom sektoru nije odobren niti jedan.

U privatnom sektoru, podsjetimo, država sufinancira 50 posto bruto plaće bez gornjeg ograničenja jer je, tvrde u Ministarstvu, to maksimum koji dopušta Europska komisija. Za mjeru namijenjenu starijima od 30 godina, odgovorili su, interes je pokazalo 23 poslodavca, od čega njih šestero iz privatnog sektora. Mjera je odobrena za 2 poslodavca iz javnog sektora te 4 iz privatnog.

Ministar Pavić tvrdi: Zaposlit ćemo više od 3000 pripravnika
Vlada je odlukom sa sjednice u četvrtak od zabrane zapošljavanja u javnim službama izuzela zapošljavanje pripravnika u reguliranim djelatnostima u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi, a procjenjuje se da će se ove godine zaposliti nešto više do tri tisuće pripravnika, odnosno deset posto od broja osoba uključenih u pripravništvo u realnom i javnom sektoru.

Vlada je, naime, na sjednici krajem prošle godine donijela Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020., a jedna od mjera je i potpora za prvo zapošljavanje, odnosno pripravništvo koje se počevši od ove godine može dodijeliti, osim poslodavcima iz realnog sektora, i javnim službama iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i kulture.

Za provedbu pripravništva u realnom sektoru i u javnim službama osigurano je nešto više od 829 milijuna kuna iz državnog proračuna, te 385,5 milijuna kuna iz EU fondova, a planirano je obuhvatiti ukupno 30.430 osoba.

Banski dvori procjenjuju da će, temeljem dopune odluke o zabrani zapošljavanja u javnim službama, deset posto od ukupnog broja osoba uključenih u pripravništvo, odnosno njih 3.043 biti primljeno u javne službe. “Time ne ‘bildamo’ administraciju, nego zapošljavamo one koji nam trebaju”, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić te dodao kako se ovime omogućava zapošljavanje pripravnika u reguliranim profesijama u kojima se ne može zaposliti sa samostalnim radom, bez licence ili stručnog ispita.

PODIJELI NA:
  • googleplus
  • linkedin
  • tumblr
  • rss
  • pinterest
  • mail

Napisao tsunami

Komentirano 0 puta

Komentiraj

Svrbi jezik, ha?
Tipkaj!

Leave a Reply