Tsunami
0

Hrvatska i 4. industrijska revolucija

Uz sve probleme današnjice svijet nezaustavljivo hrli prema (ne)izvjesnoj budućnosti. Pritom je gomila pitanja koje “usput” treba rješavati, poput terorizma, ali i ratova (za sada lokalnih), klimatskih promjena, siromaštva, gladi, bolesti i drugih dubioza koje opterećuju razvoj i koče prosperitet. No koliko god svijet bio opterećen problemima, to ga ne sprječava da u furioznom tempu […]

Hrvatska i 4. industrijska revolucija

Uz sve probleme današnjice svijet nezaustavljivo hrli prema (ne)izvjesnoj budućnosti. Pritom je gomila pitanja koje “usput” treba rješavati, poput terorizma, ali i ratova (za sada lokalnih), klimatskih promjena, siromaštva, gladi, bolesti i drugih dubioza koje opterećuju razvoj i koče prosperitet.
No koliko god svijet bio opterećen problemima, to ga ne sprječava da u furioznom tempu ulazi u novu, četvrtu industrijsku revoluciju, poznatu još pod nazivom Industrija 4.0, koja je ne samo pred vratima, nego je već duboko zagazila u prostore oko nas, u svakodnevni život. Doduše, toga u Hrvatskoj neki još nisu svjesni pa nonšalantno odmahuju rukom kao da se budućnost događa tamo nekim drugima, a ne i nama samima. Zapravo su više ili manje svi svjesni budućnosti, ali prema našem starom i lošem običaju, nerijetko budućnosti odbijamo priznati aktualnost jer, eto, za sve ima vremena, pa i za tamo neku 4. industrijsku revoluciju, ma što ona zapravo značila.
Sudeći, međutim, i prema nedavnom summitu u švicarskom Davosu, vrijeme curi i ako se ne priključimo u prve redove, ostat ćemo tavoriti u vlastitom dvorištu, zaokupljeni vlastitim mitovima iz prošlosti, ideološkim prepucavanjima i svakodnevim politikantstvom. Na sve je to upozorio i hrvatski premijer Andrej Plenković u Davosu, neizravno se dotičući i spomenute četvrte industrijske revolucije kao prioriteta pred kojim ni Hrvatska ne smije zatvarati oči. Naprotiv, treba što prije uhvatiti korak sa svijetom, uključiti sve raspoložive ljudske potencijale, snažno se zalagati za održivi razvoj, inovativnost i izvrsnost na svim ključnim područjima (ekonomija, tržište, energetika, IT industrija, kibernertika…, ali i demografija), jer ne samo da prezent ubrzano postaje futur, nego je on, futur, prema mnogim pokazateljima već tu, pokraj nas i u nama, priznali mi to ili ne.
No, vratimo se nakratko u povijest kako bismo bolje pojmili značenje 4. industrijske revolucije. Prva industrijska revolucija počela je u 18. stoljeću, kada je izumljen parni stroj, te su strojevi u manufakturnoj proizvodnji počeli zamjenjivati ljude. Druga industrijska revolucija kreće u 19. st. i traje do polovine 20. st., okarakterizirana je početkom uporabe raznih energenata i brojnim izumima (nafta, električna energija, pojava Nikole Tesle…). Treću industrijsku revoluciju, na čijem se kraju trenutačno nalazimo, obilježava kompjutorizacija, uporaba elektroničkih i informacijsko-komunikacijskih sustava kao pomoći pri automatizaciji proizvodnih i drugih procesa. I konačno imamo 4. industrijsku revoluciju koja je počela pojavom interneta, mreže svih mreža. No, ne stajemo na umrežavanju računala, nego idemo prema umrežavanju svih uređaja, živih bića, biljaka i životinja. Umrežavanje velikih područja kao što su robotika, Big Data analiza, umjetna inteligencija.

PROMJENA IZ TEMELJA

Tema je nadasve aktualna, pa je i sredinom prošle godine održana Liderova konferencija “Business forum: 4. in dustrijska revolucija”. Jer, robotizacija, umjetna inteligencija i napredna robotika trebala bi omogućiti inteligentniji i učinkovitiji svijet i poslovanje. Tehnološka revolucija iz temelja će promijeniti način na koji surađujemo jedni s drugima, naše radno okruženje, poduzeća, upravljanje javnim i privatnim sektorom. Prema opsegu i složenosti transformacija će biti bez presedana. Jedna od ključnih pretpostavki je potreba za složenim ekosustavom organizacija, od poduzeća do regulatora, civilnog društva i institucija. Od njih se zahtijeva harmonija za otvaranje potencijala te tehnološke, industrijske i društvene revolucije. Sve su to zaključci sa spomente Liderove konferencije.
– S jedne strane tehnološke promjene doživljavam kao opasnost, a s druge strane one nam donose niz mogućnosti za koje ranije nismo mislili da su moguće. Mi, stariji, možemo odustati ili uskočiti na taj vlak promjena. Četvrta industrijska revolucija ipak je prilika za sve nas, a ne samo prijetnja – kazao je na samom otvorenju konferencije Miodrag Šajatović, Liderov glavni urednik.
Prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDoma, dotakao se uloge umjetne inteligencije u digitalnoj transformaciji, kao i apsorpciji inovacija. Dvije glavne teze koje je prof. Vidović iznosi glase: virtualne zajednice povećavaju “soft” potencijale poduzeća (hoće li društvene mreže uspjeti biti okidač za promjene, mogu li stvoriti dodatnu vrijednost, ili će ostati samo u sferi trivijalnih informacija i zabave), a ekosustavi kao ambijent određuje stvarnu moć poduzeća. Nadalje, upozorio je, podaci su novo pogonsko gorivo, zbog digitalizacije čeka nas kompletna transformacija poslovanja, a cijene u digitalnoj industriji (roboti, dronovi, 3D printeri), nastavit će padati. “Bilo kako bilo, umjetna inteligencija promijenit će u sljedećih 30 godina naše živote više nego ijedna tehnologija do sada”, zaključio je Vidović.
Što se RH tiče, na neke činjenice također su upozorili Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska, Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatske, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Nedeljko Štefanić, te Nedjeljko Perić, ravnatelj FER-ovog inovacijskog centra Nikola Tesla.
– Sa svakom novom revolucijom pojavljuju se nova zanimanja, a 4. industrijska revolucija je tu da nam pomogne, a ne da nas zamijeni. Vjerujem da Hrvatska može, zahvaljujući digitalizaciji, uskoro postati lider u regiji. Kvalitetnog kadra ima dovoljno – mišljenja je Damir Zec.
– U našim inovativnim i istraživačkim centrima kreira se budućnost. To su tvornice budućnosti. Vjerujem da nema izazova koji 4. industrijska revolucija može postaviti pred nas, a da na njega nemamo rješenja – kazala je Gordana Kovačević.

NE TREBA SE BOJATI

Mladen Fogec iz Siemensa želio je demistificirati pojam 4. industrijske revolucije: “Digitalna ploča postoji već 30 godina, mi živimo u toj industrijskoj revoluciji dulje nego što smo svjesni. Kada korstite Siemensove strojeve za pranje rublja trebali biste znati da ju pokreće hrvatska pamet (softveri). To dokazuje da smo rano shvatili bit digitalizacije. Siemens je lider, zato smo sve ove godine i opstali. Mi digitalizaciju živimo eksterno (u cloudu) i interno (mentalni sklop radnika)”.
Profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Nedeljko Štefanić, kaže: “Ne treba se bojati tehnološke revolucije. Novca u europskim fondovima ima, samo treba znati kako ga povući”.
Kao i revolucije koje su joj prethodile, industrijska revolucija 4.0 ima potencijal da poboljša kvalitetu života stanovništva diljem svijeta. Poslovi poput naručivanja taksija, rezervacije leta, kupnja i plaćanje proizvoda online, slušanja glazbe, gledanja filmova, ili igranje online igara – mogu se obaviti iz udobnosti vlastitog doma, piše posao.hr.
Bez obzira na to bili toga svjesni ili ne, 4. industrijska revolucija već utječe na naše živote i događa se upravo sada. Sa svim svojim prednostima i manama, s novim socioekonomskim, demografskim i geopolitičkim izazovima.

ZNAČAJ DIGITALNE TRANSFORMACIJE
BDP bi mogao porasti za 11 %

Značaj digitalne transformacije za Hrvatsku potvrđuje i istraživanje o ekonomskim učincima Ekonomskog instituta u kojemu su utvrdili – ubrzavanjem digitalizacije BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 %. O nama ovisi hoćemo li tu šansu znati iskoristiti, kako se ne bi dogodilo da usprkos dobrom startu digitalizacija bude još jedan aspekt društvenog i ekonomskog života koji nas svrstava na začelje europske rang-ljestvice. “Prodor interneta imao je gotovo nemjerljive efekte na društvo u cjelini. A jednako kao što je ta prva internetska revolucija pogurala čovječanstvo prema naprijed, novi zamah sada se događa s revolucionarnim digitalnim tehnologijama”, ističe Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge ICT, najrelevantnijeg udruženja koje intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije.

PODIJELI NA:
  • googleplus
  • linkedin
  • tumblr
  • rss
  • pinterest
  • mail

Napisao tsunami

Komentirano 0 puta

Komentiraj

Svrbi jezik, ha?
Tipkaj!

Leave a Reply