Tsunami
0

Dan neovisnosti: Datum je povijestan, praznik je dvojben

U nedjelju, 8. listopada, Republika Hrvatska slavi svoj Dan neovisnosti. Toga dana 1991. godine prvi saziv Hrvatskog sabora u dramatičnim okolnostima, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu, donio je povijesnu odluku da Hrvatska raskida sve državnopravne veze s bivšom SFRJ. Odluku o neovisnosti Sabor je donio jednoglasno, a pročitao ju je tadašnji potpredsjednik […]

Dan neovisnosti: Datum je povijestan, praznik je dvojben

U nedjelju, 8. listopada, Republika Hrvatska slavi svoj Dan neovisnosti. Toga dana 1991. godine prvi saziv Hrvatskog sabora u dramatičnim okolnostima, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu, donio je povijesnu odluku da Hrvatska raskida sve državnopravne veze s bivšom SFRJ.
Odluku o neovisnosti Sabor je donio jednoglasno, a pročitao ju je tadašnji potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks. “Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ”, rekao je Šeks, te poručio kako je zadaća Vlade, Sabora i svih državljana Hrvatske “da oživotvore tu odluku i da obrane hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost”.
Hrvatska od tog trenutka više nije smatrala legalnim ni legitimnim nijedno tijelo bivše države, ni njene pravne akte, bivša zajednička država za nju je prestala postojati. Povijesnu odluku o neovisnosti, Sabor je temeljio na referendumskoj volji hrvatskih građana da imaju samostalnu državu, te na Ustavnoj odluci o samostalnosti i suverenosti koju je donio 25. lipnja 1991. godine. No stupanje na snagu lipanjske Odluke odgođeno je za tri mjeseca, na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja i zahtjeva Europske zajednice koja je vjerovala da se rastuća jugoslavenska kriza i srpska agresija mogu riješiti mirnim putem.
Tromjesečni moratorij na Odluku o samostalnosti istekao je 7. listopada 1991., na dan kada su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore u kojima je tada bila rezidencija prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je u trenutku napada bio u zgradi.
Bili su to dramatični dani za cijelu državu, agresija JNA i pobunjenih lokalnih Srba proširila se na gotovo cijelu Hrvatsku, svakodnevno su napadani Vukovar, Vinkovci, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik…, te brojna druga manja mjesta.
Nakon napada na Banske dvore, od kojih ga dijeli samo Markov trg, Sabor je zbog opasnosti da se napad ponovi, 8. listopada zajedao u zgradi Ine, u Šubićevoj ulici, dakle, izvan povijesnog zdanja na Trgu svetog Marka. Na tu se činjenicu osvrnuo tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan. “Još od vremena turskih zuluma, Hrvatski sabor nije bio prisiljen tražiti neko tajno i skrovito mjesto i sama ta činjenica dovoljno govori kuda ovi novovjeki zulumčari povijesno i civilizacijski pripadaju”, zaključio je Domljan.

VAŽNOST DATUMA NEUPITNA, ALI…

Iako je važnost tog datuma neupitna, on čitavo desetljeće nije imao status državnog blagdana. Tek 2001. godine Sabor je donio odluku da se 8. listopada proglasi Danom neovisnosti. Značajan je to datum za Hrvatsku, praznik je i neradni dan, ali kao da se ništa posebno ne slavi. Uglavnom izostaju roštiljanja, koncerti ili vatrometi, kako je to uobičajeno u mnogim državama. Rijetke su i zastave na kućama. Mnogo poznatiji je Dan državnosti 25. lipnja, kada je 1991. Sabor donio ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Dok se Dan državnosti slavio 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. bilo je veselije, ljudi su se bili vezali emotivno uz taj datum, ali od 2001. koalicijska vlada je to promijenila i priznajmo – rijetki se snalaze koji je blagdan najvažniji u RH. Hrvati su primjerice skloni plagiranju američkih trendova, ali ne i prihvaćanju entuzijazma u proslavi nacionalnih praznika.
I stoga je već običajena rasprava o previše državnih blagdana, a s tim u svezi i povezivanju više dana u neradne, vjerojatno nikad neće prestati, kao ni dvojbe oko pojedinih datuma kada se koji blagdan slavi, bez obzira na to što su blagdani zakonski regulirani. Tu su prijepori oko pojedinih datuma od 1990. do 1991., koji su se nekoliko puta mijenjali, pa stoga i imamo dva ključna nacionalna blagdana – Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada.
Pa ponovimo, do 2001. Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora. Unatrag 13 godina Dan državnosti obilježava se 25. lipnja, a Dan neovisnosti 8. listopada. Nerijetko se u stručnim i političkim krugovima proglašenje Dana državnosti 25. lipnja drži kao Račanov doprinos “detuđmanizaciji” Hrvatske. O tom pitanju simptomatični su rezultati ankete koju je u lipnju 2013. provela agencija TIC-Moj telekom, a objavio Obzor Večernjeg lista. Prema tom istraživanju samo 35 posto građana zna da Hrvatska slavi Dan državnosti 25. lipnja, dok ih je 27 posto uvjereno da je Dan državnosti još uvijek 30. svibnja! U prilog totalnoj zbrci u glavi građana ide i rezultat ankete prema kojem 17,5 posto ispitanika misli kako je Dan državnosti 8. listopada (kada se slavi Dan neovisnosti), dok 12 posto ih misli da je Dan državnosti 5. kolovoza, kad je Dan pobjede i do movinske zahvalnosti, a 8,7 posto misli da je pravi datum 15. siječnja, dan kad je Hrvatska međunarodno priznata. I kako šlag na tortu kompletne zbrke – 27,7 posto ispitanika tvrdi da Dan neovisnosti pada 25. lipnja, 22,7 posto misli da je riječ o 5. kolovoza, 19,7 posto odlučilo se za 15. siječnja, 15,2 posto za 30. svibnja, a pravi odgovor dalo je tek 14,5 posto.

UMJESTO DVA, JEDAN PRAZNIK?

S obzirom na netom iznesene podatke, ne trebaju uopće čuditi i inicijative pojedinaca iz HDZ-a o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja. U vezi s cijelom tom zbrkom, realno je stoga i pitanje trebaju li nam uopće ta dva državna blagdana u ovakvom razdvojenom “izdanju”. Pojedini povjesničari drže kako bi Sabor trebao podvući crtu i odlučiti na temelju argumenata, stručnog mišljenja i povijesnih činjenica, kada je zapravo Republika Hrvatska postala samostalna država, a time i neovisna i ustavnopravna. Jer tu su i dalje mišljenja podijeljena. Uzimajući u obzir pojedina tumačenja, to nije bilo 25. lipnja 1991., jer je na tu odluku Brijunskim sporazumom stavljen tromjesečni moratorij, nego upravo 8. listopada iste godine, dakle na dan koji se slavi kao Dan neovisnosti, ali ne i Dan državnosti.
Uglavnom, Dan državnosti, 25. lipnja, i Dan neovisnosti, 8. listopada, i dalje su za mnoge građane zbunjujući datumi. Pojednostavljeno bi se moglo zaključiti da nam ne trebaju dva razdvojena blagdana – Dan državnosti i Dan neovisnosti – nego bi ih možda najbolje bilo spojiti u jedan – Dan državnosti i neovisnosti, koji bi se u tom slučaju, s obzirom na netom izneseno mišljenje, trebao slaviti 8. listopada.
Argumenti za taj termin su sljedeći – tog je dana 1991. godine Hrvatski sabor je dnoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Taj je datum značajan i ako idemo malo dublje u povijest – 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovičku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja da se ostvari neovisnost Hrvatske.
Kako god bilo, oba datuma od ključne su važnosti za Republiku Hrvatsku. Naravno da bi stručnjaci imali štošta reći i o samim pojmovima državnost i neovisnost. Jer, gledajući čisto laički, zar imati svoju državu ne znači ujedno i biti neovisan? Odnosno, pojam samostalna država, dakle njezina državnost i državotvornost, podrazumijeva i njezinu neovisnost. Ali, eto, ta dva pojma, u smislu službenih državnih blagdana, u nas se slave odvojeno, jedan u lipnju, drugi u listopadu. U takvoj situaciji ne preostaje nam drugo nego dva puta izvjesiti zastave na svoje kuće, na prozore stanova, na pročelja institucija i svuda gdje im je mjesto. No, o tom pitanju sramotno smo neodgovorni i zaboravni. Ili, dva državna praznika, jedan neovisnosti, a drugi državnosti, zbunjuju građane, rastaču domoljublje, potiču i šire ravnodušje pa se u nas dostojanstveno i ne slave?

JOSIP JURČEVIĆ
Politiziranjem do povijesnih dubioza

Povjesničar Josip Jurčević kaže kako je 8. listopada sigurno jedan od najznačajnijih datuma u hrvatskoj povijesti. Ističe kako je to posve jasno kada se sve zajedno sagleda unatrag, iako u tom trenutku ili kada smo bili bliže tome vremenu možda i nije izgledalo toliko važno. “Kada danas to promatramo u formalno-pravnom, političkom i međunarodnom smislu, nedvojbeno je upravo ono što je tamo jasno rečeno – konačni, potpuni definitivni raskid s bivšom, drugom komunističkom Jugoslavijom. Time je Sabor definitivno potvrdio aktivaciju onoga na što je bio stavljen tromjesečni moratorij. Iz svega što se događalo sada se vidi da taj moratorij nije bio odgoda i pokušaj mirnog rješenja, čime se to opravdavalo, nego zeleno svjetlo Slobodanu Miloševiću da oružanim putem likvidira hrvatsku državu… Taj datum, 8. listopada, sigurno je bio jedan od ključnih i tako je i pozicioniran”, zaključuje Jurčević, dodajući kako zbog raznih političkih igara i stranačkih interesa taj datum nije bio dovoljno valoriziran do 2000. godine. I tada se promjena, tvrdi, nije dogodila zbog povijesne važnosti tog datuma, nego da bi druge stranke koje su tada došle na vlast promijenile i razlomile datum 30. svibnja, kao dotadašnji Dan državnosti koji je uspostavila HDZ-ova vlast. Pa tu, ističe, ulazimo u historiografsku dubiozu oko toga koji je datum važniji. No, možemo reći da je 8. listopada doista prevažan datum, bez obzira na to što se oko njega još lome koplja, ponekad da bi se na tome i uhvatili politički bodovi – ističe Jurčević, dodajući kako je s obzirom na hrvatsku piramidu interesa, gdje se najprije gledaju osobni, pa onda stranački, pa tek onda opći interesi, moguće da i oko tog posebno vrijednog datuma opet bude rasprave i promjena, predvidio je Jurčević i prošle godine za Glas Slavonije.

IVO BANAC
Slučajan datum, lipanjski je važniji

– To je, da tako kažem, slučajan datum, jer ono što se dogodilo nakon proglašenja nezavisnosti jest da je to bilo suspendirano na tri mjeseca, manje-više pod pritiskom međunarodne zajednice. Tako da se zapravo formalna obnova ranije proklamacije održala 8. listopada 1991. godine. I to ne može biti važnije od onoga što se dogodilo u lipnju. Prema tome, u nas postoji određena konfuzija oko toga kada je počela hrvatska nezavisnost i to se očituje u činjenici da imamo dva datuma koja pokrivaju isti događaj, samo imaju različite nazive. Mislim da bi se to lako moglo riješiti i da bi Dan nezavisnosti trebao biti u lipnju, rekao je Banac. On ističe kako je 8. listopada, pak, značajan sa stajališta kasnijeg priznanja Hrvatske te ne misli da je imao tako važan učinak “za ono što je već bilo na putu”. “Naravno, bez toga datuma teško da bi došlo do kasnijeg priznanja od niza država”, zaključuje Banac.

PODIJELI NA:
  • googleplus
  • linkedin
  • tumblr
  • rss
  • pinterest
  • mail

Napisao tsunami

Komentirano 0 puta

Komentiraj

Svrbi jezik, ha?
Tipkaj!

Leave a Reply